Memorijali genocida u Ruandi predvođeni organizacijama Aegis Trust i Kigali Genocide Memorial, podržali su inicijativu Memorijalnog centra Srebrenica, te su pozvali na usvajanje Rezolucije o Srebrenici.
"Aegis Trust i Kigali Genocide Memorial stoje uz Memorijalni centar Srebrenica, Centar za postkonfliktna istraživanje i druge prijatelje i partnere koji pozivaju na usvajanje predložene rezolucije UNGA o genocidu u Srebrenici. Ako ova rezolucija bude usvojena, 11. juli će postati Međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici", saopćeno je iz Memorijalnog centra Srebrenica.
Freddy Mutanguha, izvršni direktor Aegis Trusta i Kigali Genocide Memoriala, kazao je da su ponosni što se pridružuju Memorijalnom centru u Srebrenici u pozivu UNGA-e za priznavanje genocida u Srebrenici.
"Posebno hvalimo vlade Ruande i Njemačke što su preuzeli inicijativu u ovoj akciji. Radeći s preživjelima kako bi se komemorirao i spriječio genocid, previše dobro znamo koliku bol uzrokuje negiranje genocida. Nadamo se da će ovaj korak UNGA biti odlučan u suzbijanju kampanje negiranja koja je vođena protiv preživjelih genocida u Srebrenici. U devedesetim, UN i međunarodna zajednica su iznevjerili i Ruanđane i Bošnjake - bosanske muslimane. Nadamo se da će se Generalna skupština UN-a sada staviti na stranu žrtava", rekao je Mutanguha.
U svom dopisu prema vodećim afričkim medijima, memorijali iz Ruande su naglasili informaciju da se "genocid u Srebrenici dogodio od 11. do 16. jula 1995. godine, kada je bosanska srpska vojska, uz podršku Srbije, napala tzv. "sigurnu zonu" UN-a u gradu Srebrenici.
"Sa pristankom nizozemskog UN bataljona, navodno tu da bi zaštitio bosanske muslimane koji su bili pod napadom od 1992. godine, srpska vojska zatim je razdvojila civile, protjerala žene i djecu prije masakra 8.372 muslimanskih muškaraca i dječaka u unaprijed određenom, sistematski izvršenom nizu masakra i streljanja. Tijela su pokopana na brojnim mjestima, ali zatim, u nastojanju da se spriječi bilo kakva identifikacija poslije genocida, tijela su ponovno iskopana i premještena na daljnje lokacije. Neka tijela su iskopavana više puta. Još uvijek nedostaje oko 1.000 tijela. Srbija i vlasti bosanskih Srba i danas negiraju genocid", naveli su.
