U junu 2021. godine 58 zemalja svijeta je imalo postavljenu 5G mrežu, dok je prije samo godinu broj zemalja bio 38.     Foto: AP

Koliko ste puta na internetu naišli na pitanje poput “Možete li zamisliti jedan dan bez…”?

Vjerovatno skoro svaki dan.

Međutim, koliko god ankete ovakvog tipa bile kliše, iz njih se može dobiti odlična slika vremena u kojem živimo. Mobitel, laptop, TV, videoigre i generalno tehnološka pomagala, zavisno od životne starosti ispitanika, danas bi bili vjerovatno najzastupljeniji odgovori na ovakva pitanja. Ipak, postoje i oni koji žive bez tehnologije, bez interneta.

Uvođenje 5G mreže

Od juna 2021. godine, 58 zemalja svijeta je imalo postavljenu 5G mrežu. Kojom se dinamikom postavlja 5G tehnologija pokazuje i podatak da je ona godinu ranije bila raspoređena u 38 zemalja. Pored ovih 58, još desetak zemalja je djelomično primijenilo 5G mobilnu tehnologiju. Očekuje se da će 5G doseći milijardu korisnika za 3,5 godine. Poređenja radi, četiri godine je trebalo da tu brojku korisnika dosegne 4G, a 12 godina 3G mreža. Amerika i Evropa prednjače u implementaciji 5G mobilne tehonologije.

Prva zemlja koja je implementirala 5G mrežu bila je Južna Koreja, a očekuje se da će do 2025. godine skoro 60 posto mobilnih pretplata u Južnoj Koreji biti za 5G mreže.

Kada je ovaj region u pitanju, Hrvatska i Slovenija su jedine države koje su uvele petu generaciju mobilne tehnologije. Sjeverna Makedonija već radi testiranja, Srbija je usvojila sve potrebne dokumente, Crna Gora počinje s dodjelom frekvencija, dok u BiH još ne postoji ni regulatorni okvir.

Ministarstvo komunikacija i prometa BiH napravilo je Okvirnu strategiju razvoja širokopojasnog pristupa u BiH za period 2021-2025. godine. Cilj je da do 2025. godine mobilna mreža pete generacije bude dostupna za 30 posto stanovništva BiH. Međutim, Bosna i Hercegovina još uvijek nije u potpunosti porkivena ni 4G mrežom.

Tehnologiju pete generacije karakterišu znatno veći kapacitet, odnosno velike korisničke brzine, manje kašnjenja i znatno veći broj povezanih uređaja. Mreže će biti mnogo robusnije, radit će na većem frekvencijskom rasponu, nudeći veći kapacitet ili veće brzine (ili oboje).

Omogućit će odvojene komunikacijske puteve za povezivanje uređaja sa uređajima i za potrebe kućnih korisnika, i bit će brži. Ovo također predstavlja i veliki poticaj za industriju, zdravstvo, pametne gradove, gaming industriju itd.

Uvođenje 5G mreže popraćeno je i oštrim protivljenjem određenih grupa i građanskih inicijativa, kao i znatnim širenjem straha po društvenim mrežama. Često bez osnova. Tako se na društvenim mrežama mogu naći ponekad i nevjerovatne vijesti vezane za 5G mrežu. A još nevjerovatniji je broj korisnika društvenih mreža koji se “uhvati” na takve lažne vijesti ili čak satirične objave.

Brojne satirične objave budu interpretirane kao stvarne.     Foto: (raskrinkavanje.ba)

Jedna od takvih satiričnih objava je ova koja je objavljena u aprilu 2020. godine na privatnom Facebook profilu. Objava je podijeljena hiljadama puta i imala je više stotina komentara. Iz komentara je posebno zastrašujuća nepismenost građana.

Koliko ljudi na Balkanu nema pristup internetu?

Pristup internetu 2020. godine imalo je 91 posto domaćinstava u Evropskoj uniji, 10 posto više nego 2015. Najveća pokrivenost je u Holandiji (97 posto), a najmanja u Bugarskoj (79 posto).

I dok se svijet polako privikava na najnoviju generaciju mobilne tehnologije, značajan broj građana Balkana uopće nema pristup internetu.

Prema dostupnim istraživanjima, u Srbiji pristup internetu ima 81 posto domaćinstava. 5 godina ranije ova brojka je iznosila 64 posto.

U Crnoj Gori ova brojka iznosi 80 posto, dok je u Hrvatskoj oko 85 posto.

Procentualno najmanji broj građana koji ima pristup internetu je u Bosni i Hercegovini. Prema podacima agencije za statistiku Bosne i Hercegovine, 75,5 posto domaćinstava ima pristup internetu. 24,2 posto domaćinstava nema pristup internetu, a zanimljiv je podatak da 0,3 posto domaćinstava ne zna da li ima pristup internetu, šta god to značilo. Poražavajući je podatak da 20,3 posto građana Bosne i Hercegovine nikada nije koristilo internet.

Šta radimo na internetu?

Zanimljivi su i pokazatelji na šta najviše Balkanci vremena potroše tokom surfanja.

Među ispitanicima starosti od 16 do 74 godine u Srbiji koji su koristili internet tokom tri mjeseca prije istraživanja, 74 posto je čitalo online vijesti i časopise, 70 posto je gledalo televiziju i videosadržaje preko streaming servisa, 44 posto je slušalo muziku, a 21 posto je igralo ili skidalo igrice.

Čitanje novina i online magazina je najzastupljenija internet aktivnost i kod Hrvata.

Pojedinci u Hrvatskoj se najčešće koriste internetom za čitanje dnevnih novosti i časopisa (92 posto), prikupljanje informacija o proizvodima i uslugama (91 posto), gledanje videosadržaja na Youtubeu (85 posto), upotrebu e-pošte (84 posto), prikupljanje informacija o zdravlju (74 posto) te sudjelovanje na društvenim mrežama (73 posto).

Za razliku od svojih komšija, bh. građani više od informisanja na internetu vole razgovarati. Podaci pokazuju da je najčešći razlog korištenja interneta u privatne svrhe u 2021. u Bosni i Hercegovini telefoniranje preko interneta i videopozivi, čak 92,6 posto. Slanje online poruka je drugi najčešći razlog korištenja interneta – 82,3 posto. Čitanje internet portala, online novina I časopisa je tek na trećem mjestu najčešćih razloga korištenja interneta u BiH – 72,8 posto.

TRT Balkan