Hrvatska regionalni šampion u konzumiranju mesnih proizvoda.

Dok je meso na redu, i sve drugo je u redu!

narodna izreka

Ovom izrekom, tradicionalno, vodi se većina Balkanaca kada je u pitanju odabir obroka. Neki znaju reći i da ne mogu zamisliti obrok bez mesa. Ili da, ako pojedu obrok bez mesa, ne računaju da su jeli. Često čujemo i da se nigdje na svijetu ne jede toliko mesa kao na Balkanu. Istražili smo: da li je to tačno i ko jede najviše mesa u regiji?

Koliko mesa jede čovječanstvo?

Meso je bilo dio ljudske prehrane još u prahistoriji, a pripitomljavanje životinja radi korištenja mesa i mlijeka bilo je pokretački faktor za stvaranja prvih stalnih ljudskih naselja. Antropolozi vjeruju da je povećana konzumacija mesa s visokim udjelom masti i proteina doprinijela produžavanju ljudskog života, ali i intelektualnom razvoju u periodu prahistorije.

Proizvodnja mesa danas je gotovo pet puta veća nego npr. ranih šezdesetih godina prošlog vijeka. Tada se godišnje proizvodilo oko 70 miliona tona, a tokom 2017. je ta brojka porasla na 330 miliona tona mesa. Dva osnovna razloga su: povećanje broja stanovnika Zemlje i povećanje prihoda velikog dijela populacije.

Ko su svjetski šampioni?

Prema podacima Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO) iz 2018. godine, najviše mesa godišnje jedu Amerikanci. Prosječni stanovnik SAD-a tokom jedne godine pojede 123,14 kg mesa. Na vrhu svjetske liste je drugoplasirana Argentina sa 116,52 kg potrošenog mesa po glavi stanovnika godišnje. Treći na svijetu su Australijanci, koji godišnje u prosjeku pojedu 113,02 kg mesa.

I gdje su tu Balkanci?

Prema podacima FAO-a iz iste godine, Balkanci ipak nisu svjetski šampioni u količini pojedenog mesa. Nisu ni na dnu liste. Tu negdje, sredina ili malo iznad prosjeka. Ali i količine mesa se razlikuju od države do države.

Količina konzumacije mesa po osobi godišnje TRT Balkan

Balkanski šampioni su Hrvati! Mada, malo više od kilogram mesa po osobi godišnje Crnogorce dijeli od pobjedničkog trona. Najmanje mesa u prosjeku jedu stanovnici Sjeverne Makedonije, i to čak 41 kg manje od Hrvata.

U Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori se najviše jede svinjetina, u Albaniji govedina, dok se u BiH i Sjevernoj Makedoniji najviše jedu piletina i puretina. Slovenci imaju najbolji balans između vrsta mesa. Gotovo podjednako jedu s jedne strane svinjetinu, a s druge piletinu i puretinu. Ipak, malo više jedu svinjetinu.

Je li meso zdravo ili opasno?

Istovremeno s porastom proizvodnje mesa u svijetu, raste i broj ljudi koji prestaju jesti meso – iz zdravstvenih ili moralnih razloga. Čak trećina Britanaca tvrdi da su u potpunosti prestali jesti meso ili potpuno smanjili unos mesnih proizvoda. Također, dvije trećine stanovnika SAD-a kaže da konzumira manju količinu barem jedne vrste mesa.

Zdravstveni radnici kažu da umjerene količine mesa i mliječnih proizvoda mogu utjecati na poboljšanje zdravlja ljudi. S druge strane, konzumacija previše mesa može značiti i rizik za zdravlje. Zvanično saopštenje Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) iz 2015. godine upućuje na to da prekomjerni unos crvenog mesa i mesnih prerađevina povećava rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti, moždanog udara i nekih vrsta karcinoma.

Dok ljubitelji mesa odbacuju takve navode, WHO pojašnjava da problem nije meso, već ga nezdravim čine konzervansi, pojačivači okusa, dim i slični faktori. Također, stanovnike balkanskih zemalja zabrinjavaju medijski izvještaji koji govore o slučajevima da meso staro više od deset godina koje se čuva kao robna rezerva umjesto na otpadu završava u prodaji.

Korak ka boljem zdravlju?

Kao korak ka boljem zdravlju, nutricionisti predlažu zamjenu govedine i crvenog mesa pilećim. Naglašavaju da meso ne morate izbaciti iz ishrane, ali bi bilo dobro jesti domaće meso, bez aditiva. U ovoj promjeni bi vas podržali i ekolozi. U poređenju s piletinom, govedina ima od 3 do 10 puta više štetnih utjecaja na korištenje tla, vodu i emitovanje stakleničkih plinova.

Sudeći prema ovim preporukama, promjenom vrste mesa koju jedete doprinosite poboljšanju svog zdravlja, ali i zdravlja planete Zemlje.

TRT Balkan