Roald Dahl, pisac poznatih knjiga za djecu poput “Charlie i tvornica čokolade”, koji je preminuo još 1990. godine, zaradio je 513 miliona dolara 2021. godine, što ga stavlja na prvo mjesto Forbesove liste najplaćenijih mrtvih slavnih ličnosti na svijetu. Zanimljivo je da Dahla na prethodnim listama nije bilo. Međutim, prodaja kompanije “Roald Dahl story Company” koja upravlja pravima na Dahlove priče, Netflixu, koji želi snimiti seriju baziranu na "Charieju i tvornici čokolade", katapultirala je preminulog pisca na vrh liste, svrgnuvši s trona Michaela Jacksona koji je predvodio ovu listu osam godina zaredom, počevši od 2013.
U 2021. Jackson je bio tek na trećem mjestu, sa zaradom od 75 miliona dolara između oktobra 2020. i oktobra 2021. Princ, koji je umro 2016, u 2021. godini je zaradio više od kralja popa jer su njegova braća i sestre prodali oko 43 posto njegove imovine.
Ovisno o pojedinačnim prodajnim događajima poput ovog spomenutog, najveće posthumne zarade značajno fluktuiraju svake godine.
Ko dobija novac kada poznata ličnost umre?
Kada slavna ličnost umre, na scenu stupaju advokati, računovođe i izvršitelji.
Zvijezde imaju dvije vrste imovine. Materijalna imovina – automobili, bankovni računi, kuće; i nematerijalna imovina – autorska prava, žigovi i pravo na publicitet, odnosno pravo na ime i lik.
Za nasljednike muzičkih zvijezda, u igri je obično veliki novac, od pjesama koje se prodaju na iTunesu, sviraju u barovima i koriste se u reklamama. Pored toga, ime i imidž slavne osobe stavljeni su na proizvode ili čak na pozornicu u holografskom obliku.
I ko dobija profit? Advokati obično uzmu 10 posto ili više. Diskografske kuće i trgovci također dobijaju dio toka prihoda. Porez na dohodak može uzeti i do 40 posto dobiti, a i porezna uprava uzima jednokratnu uplatu poreza na imovinu, na procijenjenu vrijednost imovine u trenutku smrti.
Zašto raste zanimanje za rad poznate ličnosti kada ona umre?
Koliko smo puta svjedočili da, nakon smrti nekog slavnog muzičara ili glumca, njegova ostavština bilježi rekordne posjete na internetu ili rekordan rast cijene slike, kada umjetnik umre?
Zašto je to tako? Zašto popularnost slavnih još više raste kada oni umru?
“Radi se o procesu žalovanja za osobom koja je doprinijela nečemu što je nama bilo blisko pa se na taj način pokušava još malo održati u životu, odnosno u našoj svakodnevnici”, kaže psihologinja Armina Ćerkić za TRT Balkan.
U SAD-u postoji niz agencija koje su se razvile kako bi predstavljale preminule slavne ličnosti i napravile su značajan posao radeći upravo to.
Gennaro Castaldo iz BPI-a, koji predstavlja britansku diskografsku industriju, u intervjuu za Guardian je izjavio da sam čin umiranja mlad ili s velikim potencijalom koji ostane neispunjen, može dati snažan ikonski status umjetniku, posebno ako je već imao rastući i odani kult širom svijeta. “Pomalo ironično, potencijalni nusproizvod toga što umjetnika više nema je to što ne mogu upropastiti svoj život i privući onu vrstu lošeg publiciteta koji ponekad može uništiti karijeru”.
I na Balkanu se bilježe posthumne zarade, međutim, to nije u iznosima koje se bilježe u nekim drugim razvijenijim tržištima.
Arsen Dedić, Dino Dvornik, Đorđe Novković, Remi Kazinoti i Zdenko Runjić su autori koji posthumno najviše zarađuju u Hrvatskoj.
Deset godina nakon smrti Toše Proeskog, fondacija koja nosi njegovo ime je objavila album pod imenom “Secret place”, dok su autorska prava jednog od najpoznatijih bendova u bivšoj Jugoslaviji, EKV-a, i dalje predmet sudskih sporova.
