Valuta koja materijalno ne postoji, ali se ipak može "rudariti".     Foto: AP

Šta danas predstavljaju kriptovalute - možda se najbolje može pokazati na primjeru da ste 2010. godine za 7 hiljada bitcoina mogli kupiti dvije pizze, a danas jedan bitcoin vrijedi gotovo 50 hiljada dolara.

Da, gotovo nevjerovatno.

Ipak, periodično se bilježe velike oscilacije u njegovoj vrijednosti.

Šta je zapravo kriptovaluta?

Kriptovaluta nije napravljena od zlata, platine ili nekog drugog materijala. Ne možete je držati u ruci, džepu ili novčaniku. Zapravo možete u novčaniku, ali ne ovom tradicionalnom, nego digitalnom.

Ovaj oblik digitalne valute izmislio je misteriozni Satoshi Nakamoto.

Riječ “kripto“ dolazi od riječi “kriptiranje“ ili šifriranje, što znači matematički pristup zaštite informacija. To je zapravo digitalna valuta koja se može koristiti za kupovinu robe i usluga, ali koristi digitalnu bazu s jakom kriptografijom za osiguranje internetskih transakcija. Formalno, kriptovalute nisu novac, jer ih nije izdala niti ih nadzire centralna banka ili država. Postoje samo na internetu.

Poput računa u banci, na nekoj od internetskih stranica koje se bave ovakvim uslugama postoje „digitalni novčanici“ koje smo već spomenuli, u kojima čuvate svoje kriptovalute.

Šta je blockchain?

Ako zamislimo bitcoin kao e-mail, onda je blockchain internet.

Dakle, javna “knjiga“ u koju se zapisuju sve ovakve transakcije i vrijednosne izmjene jedinica kriptovaluta zove se “blockchain“. Svaki se zapis temelji na složenoj matematičkoj kriptografiji i zapisuje se u slijedu, jedan blok šifri iza drugoga te tako stvaraju lanac blokova. Stoga nije moguće promijeniti podatke u lancu jer se pritom uzurpira stanje blokova podataka koji se na njemu nalaze.

Blockchain se ne nalazi na jednom mjestu. Svako ko posjeduje jedinicu neke kriptovalute ima i svoj primjerak “blockchain knjige“ koji se sinhronizira među svim kompjuterima u mreži.

Blockchain ima ograničenu dužinu - koja sadrži ograničen broj transakcija - koja se vremenom povećava. Identične kopije blockchaina čuvaju se u svakom čvorištu mreže kriptovalute - mreže decentralizovanih farmi servera, kojom upravljaju pojedinci ili grupe pojedinaca poznatih kao rudari, a koji kontinuirano bilježe i potvrđuju transakcije s kriptovalutama. Transakcija kriptovaluta tehnički se ne dovršava sve dok se ne doda u blockchain, što se obično događa u roku od nekoliko minuta.

Jednom kada je transakcija finalizovana, obično je nepovratna. Za razliku od tradicionalnih procesa plaćanja, poput PayPala i kreditnih kartica, većina kriptovaluta nema ugrađenu funkciju povrata sredstava, iako neke novije kriptovalute imaju rudimentarne osobine povrata. Za vrijeme između pokretanja i finalizacije transakcije, jedinice nisu dostupne za upotrebu nijednoj strani. Blok lanac na taj način sprečava dvostruko trošenje ili manipulaciju kodom kriptovaluta kako bi se omogućilo dupliciranje i slanje istih jedinica valute višestrukim primaocima.

“Ključevi“ su šifre koje su složenije od onih koje se svakodnevno koriste na mobilnim telefonima, računarima, mail adresama ili profilima na društvenim mrežama. Svaku transakciju pošiljatelj potpisuje svojim privatnim ključem, a na kraju se transakcija potvrđuje i zapisuje u mreži. Niko u mreži ne može vidjeti privatni ključ, ali može vidjeti da je onaj ko ima privatni ključ poslao transakciju. Pošiljateljev potpis osigurava da niko ne može kompromitirati sadržaj transakcije. Zato je privatne ključeve važno držati offline, odnosno izvan internetske mreže.

Pojam “rudar” ili “rudarenje”

Cijeli “blockchain“ sistem čine kompjuteri povezani u mrežu koja potvrđuju određene transakcije. “Rudari“ su osobe koje dobrovoljno ustupaju svoje kompjutere i kompjutersku obradu svojih podataka “digitalnog novčanika“ kako bi se potvrdio skup transakcija provedenih u knjizi platnog prometa, odnosno “blockchainu“. Za nagradu dobijaju određenu količinu jedinica kriptovalute. Bez rudara, “blockchain“ sistem ne bi lako funkcionirao. “Rudarenje“ je proces potvrđivanja i dodavanja novih transakcija u “blockchain“.

Mnogi su ljudi stekli pravo bogatstvo “rudarenjem“ kriptovaluta, no s vremenom je i vrijednost rudarenja sve manja. Svake se četiri godine nagrada za rudarenje dvostruko smanjuje, stoga se predviđa da će se u nekom trenutku u budućnosti smisliti potpuno novi sistem, poput čipova ili procesora.

Koliko postoji kriptovaluta i koje su najpopularnije ?

Izvor: www.nerdwallet.com     Foto: TRT Balkan

Javno se trguje s više od 10.000 različitih kriptovaluta, prema CoinMarketCap.com, web stranici za istraživanje tržišta. A kriptovalute nastavljaju rasti, prikupljajući novac putem početnih ponuda kovanica ili ICO -a. Ukupna vrijednost svih kriptovaluta na dan 18. augusta 2021. godine bila je više od 1,9 biliona dolara - što je pad u odnosu na aprilski maksimum od 2,2 biliona dolara.

Zašto su kriptovalute toliko popularne?

Kriptovalute privlače svoje pristalice iz različitih razloga.

Pristalice kriptovaluta poput bitcoina vide ih kao valute budućnosti i utrkuju se da ih kupe sada, prije nego što postanu vrednije. Nekim pristalicama kriptovaluta se sviđa zbog toga što ih ne kontrolišu banke, jer s vremenom te banke nastoje smanjiti vrijednost novca putem inflacije. Nekima su privlačne jer je to decentraliziran sistem za obradu i može biti sigurniji od tradicionalnih sistema plaćanja.

Jesu li kriptovalute dobra investicija?

Vrijednost kriptovaluta može porasti, ali mnogi ulagači u njima vide samo špekulacije, a ne prava ulaganja. Iako mnogi smatraju da su kriptovalute, poput bitcoina, valute budućnosti, treba napomenuti da je valuti potrebna stabilnost kako bi trgovci i potrošači mogli utvrditi koja je fer cijena robe. Bitcoin i druge kriptovalute bile su sve samo ne stabilne kroz veći dio svoje historije.

Naprimjer, dok je bitcoin u decembru 2017. imao vrijednost oko 20.000 dolara, godinu kasnije njegova vrijednost je pala na čak 3.200 dolara. Do decembra 2020. ponovo se trgovalo na rekordnim nivoima. Ova nestabilnost cijena stvara zagonetku. Ako bi bitcoini u budućnosti mogli vrijediti mnogo više, manje je vjerovatno da će ih ljudi danas potrošiti i cirkulirati, čineći ih manje održivima kao valutu. Jer zašto bi sljedeće godine trošili bitcoin, kada bi on mogao imati tri puta više vrijednosti?

Salvador je prva zemlja na svijetu koja je uvela bitcoin kao zakonsko sredstvo plaćanja na svom teritoriju. Vlada je napravila digitalni novčanik, a svaki od 6,4 miliona građana imao je u startu na njemu 30 dolara vrijednosti bitcoina.

Šta nam donosi budućnost?

Da li će i ostale zemlje početi slijediti ovaj primjer te kakva je budućnost kriptovaluta? Eksperti iz ove oblasti smatraju da će kriptovalute u budućnosti rasti. Prije svega zbog blockchaina koji je već u upotrebi u više aspekata života i smatraju da će ga biti još više. U narednih desetak godina procjene su da će biti utkan u gotovo svim mogućim sferama života. Od papirologije, prava, izdavaštava, glasanja itd. Samim tim, one će povući i kriptovalute.

Realnost je da su kriptovalute tu i da će ostati. Mnogi startupi se već finansiraju iz prodaje kriptovaluta. Primjene kriptovaluta su mnogostruke i ostat će i pored toga što tradicionalnim bankama nije u interesu opstanak kriptovaluta. Stoga, ako ne želite da se za nekoliko godina pokajete i poželite vratiti u ovaj trenutak, onda se pokušajte priremiti za budućnost i već danas počnite istraživati ulaganja u kriptovalute.

TRT Balkan