Promjene cijena nafte mogu utjecati na ekonomski sistem na svim nivoima, od kućnih budžeta preko nacionalnog BDP-a, pa sve do potresa na globalnim finansijskim tržištima.
Ali, znate li koji su to faktori koji najviše utječu na formiranje cijena nafte na svjetskom tržištu? Njih je više, a mi ćemo u ovom članku opisati neke od najvažnijih: OPEC, ponuda i potražnja, prirodne katastrofe, politička (ne)stabilnost i promjene u energetskoj industriji.
OPEC
Organizacija zemalja izvoznica nafte ili OPEC koji se od 2021. sastoji od 13 zemalja (Alžir, Angola, Kongo, Ekvatorska Gvineja, Gabon, Irak, Iran, Kuvajt, Libija, Nigerija, Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati i Venezuela), možda ima i najveći utjecaj na fluktuacije cijene nafte. Iako ne odlučuje direktno o cijeni nafte, kontroliranjem proizvodnje nafte utječe na formiranje cijene. Drugim riječima, kada proizvodnja padne − cijene rastu. Prema statistici iz 2018. godine, OPEC kontrolira gotovo 80 posto svjetske opskrbe naftnim rezervama. OPEC donosi odluke na temelju trenutne ponude i potražnje, a uzima u obzir i buduća očekivanja.
Utjecaj ponude i potražnje
Zakoni ponude i potražnje, kao i u svemu drugom, uzrokuju promjenu i cijena nafte. Kada ponuda premašuje potražnju, cijene padaju. Obrnuto vrijedi i kada potražnja nadmašuje ponudu. Može se reći da je zakon ponude i potražnje osnovno pravilo u naftnoj ekonomiji i glavni faktor kada je u pitanju cijena. Kada nema dovoljno proizvoda koji bi zadovoljio potražnju, cijene rastu. Kada cijene porastu, potražnja se na kraju smanjuje, jer ljudi ne žele plaćati visoke cijene proizvoda. Cijene će pasti kada potražnja padne. Terminski ugovor za naftu je obavezujući sporazum koji kupcu daje pravo kupiti barel nafte po utvrđenim cijenama u budućnosti. Kao što je navedeno u ugovoru, kupac i prodavač dužni su izvršiti transakciju na određeni datum.
Prirodne katastrofe
Prirodne katastrofe su još jedan faktor koji može uzrokovati fluktuaciju cijena nafte. Naprimjer, kada je 2005. godine uragan Katrina pogodio jug SAD-a, utjecavši na gotovo 20 posto američke opskrbe naftom, uzrokovao je porast cijene po barelu nafte za 13 dolara. Pandemija COVID-19 još je jedan primjer prirodne katastrofe, ali za razliku od gotovo svih drugih prirodnih katastrofa koje podižu cijenu nafte stvarajući šok opskrbe, pandemija je izazvala šok potražnje. Mnogi međunarodni i domaći letovi otkazani su zbog naredbi vlada da zatvore granice. Kao rezultat toga, potrošnja benzina je naglo pala. Posljedično, rafinerije benzina nisu željele uzimati naftu koju nisu mogle preraditi za prodaju, pa su se rezerve nafte počele gomilati.
Politička (ne)stabilnost
Politička nestabilnost na Bliskom istoku itekako uzrokuje fluktuaciju cijena nafte. Naprimjer, 2013. godine cijena sirove nafte porasla je na preko 115 dolara po barelu nakon što je SAD najavio da će koristiti zračne napade na Siriju, zbog zabrinutosti kako će zračni napad utjecati na zemlje koje proizvode naftu, uključujući Iran. Rat u Ukrajini koji je počeo 24. februara 2022. godine izazvao je rast cijena gotovo svih životnih namirnica i energenata u svijetu. Tako su od početka ove godine cijene nafte, ponajviše zbog rata u Ukrajini, skočile oko 55 posto.
Promjene u energetskoj industriji
Kako se sve više ljudi okreće održivim opcijama, poput vjetra ili solarne energije, potražnja za naftom se smanjuje. Još jedno područje koje ograničava potrebu za naftom i uzrokuje pad cijena je povećanje dostupnosti hibridnih i električnih vozila.
I pored svega ovoga, često se dešava da su cijene na benzinskim pumpama u suprotnosti s cijenama na svjetskom tržištu. Koliko ste puta do sada čuli da je cijena nafte na svjetskom tržištu pala, a da je cijena goriva na pumpama porasla?
Koliko cijena na benzinskim pumpama ovisi o cijeni na svjetskom tržištu?
Cijene barela na svjetskim tržištima ne određuju cijene goriva na benzinskim pumpama niti direktno utječu na cijene, ali pokazuju trend kretanja. Naravno, različite cijene goriva na isti nivo barela nafte posljedica su različite stope PDV-a i akciza.
Fiskalni i parafiskalni nameti uzrok su visokih cijena goriva na benzinskim pumpama, a ne sama cijena nafte. Nabavna cijena goriva je zapravo tek oko 35 posto ukupne cijene koju plaćamo. Porezi, akcize i trgovačke marže iznose više od 50 posto cijene goriva na benzinskim pumpama.
Rast cijena goriva zajedno s drastičnim skokom cijena ostalih energenata, kao što su električna energija i plin, doveli su do rasta cijena gotovo svih roba i usluga. Najveći problem za građane je što rast cijena ne prati i rast plata.
